GRČKA HOTELI AVIONOM, AUTOBUSOM ILI SOPSTVENIM PREVOZOM

HALKIDIKI HOTELI SOPSTVENIM PREVOZOM

GRČKA

GRČKA

Prirodne odlike i geografski položaj:

Grčka je najjužnija država na Balkanskom poluostrvu i graniči se sa četiri države i zapljuskuju je Egejsko, Jonsko i Sredozemno more. Obala je veoma razuđena, ima mnogobrojna ostrva, poluostrva i zalive (najveći je Korintski). Poznatija ostrva su: Krit, Kikladi, Severni i Južni Sporadi, Rodos, Samos, Tasos, Krf, Kefalonija, Zakintos, Skiajtos… Planine zahvataju oko 80% teritorije, i to Olimp (2.917 m), Pind (2.637 m), Parnas, Tajget… Glavne reke su: donji tokovi Vardara, Strume, Marice, zatim Bistrica, Salamvrija, Pinios. Jezera: Ostrovsko, Bešičko, Kostursko, Janjinsko, Fenejsko, delovi Prespanskog i Dojranskog. Klima je sredozemna sa zimskim padavinama sem u unutrašnjosti i planinama. Prosečno ima oko 300 sunčanih dana tokom godine. Biljni svet je mediteranski. Grčka se prostire na površini od 131.940 km2. Glavni grad je Atina. Prirodni turistički motivi ove zemlje mogu se uočiti kroz njen propagandni slogan “Grčka je zemlja sunca, toplog mora i hiljade ostrva”.

Stanovništvo (narod, jezik, pismo, religija, mitovi, književnost, filozofija):

Grčka danas ima oko 10,7 miliona stanovnika (sa stopom rasta od 4% na godišnjem nivou) – uglavnom Grka (sebe nazivaju Helenima). Životni vek muškaraca je 76 godina, a žena 81 god. Stanovništvo je uglavnom pravoslavne veroispovesti. Klasični grčki alfabet ima 24 slova. Helenski alfabet bio je osnov iz koga su se razvila druga pisma: latinsko, gotsko, ćirilično. Suština helenske religije leži u verovanju helenskog čoveka u zavisnost od nepoznatih viših sila. Po njima život se ne može održavati, razvijati i unapređivati vlastitom voljom. U takvim uslovima mašta helenskog čoveka stvorila je mnogobrojne bogove, demone i ostala mitološka bića i svima dala ljudski oblik. Svi su verovali u stvarni život bogova koje su smestili na Olimp i verovali da su im sva dobra i zla dolazila od njih. Po obliku helenski bogovi su zamišljeni kao ljudi sa istim fizičkim i moralnim svojstvima kao i ljudi, s tim što su bogovi besmrtni i ne zavise od prirode kao ljudi. I danas u Grčkoj, religija i crkva imaju veliki uticaj na svakodnevni život čoveka. U najstarijoj epohi svog života, Heleni su kao i drugi narodi imali svoju mitologiju. Ona obuhvata priče o bogovima, herojima i nadprirodnim bićima. Ta mitologija je po svojoj lepoti i značenju daleko ispred mitologije ostalih naroda. Književnost se deli na helensku i novogrčku. Helenskoj književnosti pripadaju “Ilijada” i “Odiseja”. U novogrčku književnost može se uvrstiti i pesnik revolucionar Riga od Fere, koji je pogubljen u Beogradskoj tvrđavi 1798. godine, a njegova pesma “Napred sinovi Helenski” je današnja grčka himna. Centri grčke filozofije bili su gradovi Milet i Efes na Maloazijskoj obali, zatim Atina i Eleja u današnjoj južnoj Italiji, Abdera u Trakiji i gradovi na današnjoj Siciliji. Atina je bila centar gde su se razvijale najuticajnije filozofske škole. Najpoznatije su bile Platonova “Akademija” i Aristotelov “Likeon”.

Privreda:

Grčka je poljoprivredno – trgovačko – pomorska zemlja, sa veoma razvijenim turizmom i industrijom. Po proizvodnji duvana Grčka je na prvom mestu u Evropi, a po proizvodnji suvog grožđa je na prvom mestu u svetu. Takođe se izvozi vino, žito, vuna, pamuk, masline, smokve, pomorandže, mandarine, limun, paradajz, šećer, pivo, mlečni proizvodi itd. Stočarstvo je veoma razvijeno, kao i morski ribolov. Izuzev uglja, rudno bogatstvo je veoma veliko. Razvijena je prehrambena industrija, industrija tekstila, kože, obuće, keramike, drvna i hemijska industrija. Grčka raspolaže velikom trgovačkom mornaricom. Glavne morske luke su Pirej, Solun i Patra. Političko – teritorijalna podela: Velika Atina i 9 oblasti (Srednja Grčka i Eubeja, Peloponez, Tesalija, Epir, Makedonija, Trakija, Egejska ostrva, Jonska ostrva i Krit). Novčana jedinica je €. Danas je Grčka demokratska republika.

Istorija:

Grčka je najstarija država u Evropi. U njoj su nastale evropska civilizacija, kultura i umetnost. Prvo doseljavanje Helena na teritoriju Grčke datira oko 1800 g.p.n.e. Najstarija civilizacija stvorena je na ostrvu Krit. Po legendarnom kralju Minoju naziva se minojska civilizacija (3000. – 1400. g.p.n.e.). Engleski arheolog Artur Evans vršio je arheološka iskopavanja na Kritu i otkrio grad Knosos i u njemu raskošne palate sa ostacima minojske kulture iz 3. milenijuma. Pod uticajem Krita stvorena je u kontinentalnoj Grčkoj, na Peloponezu, nova kultura (od 1400. – 1150. g.p.n.e.). Po svom glavnom lokalitetu, gde se razvijala i gde je otkrivena, nazvana je mikenska kultura. Bogati nemački trgovac, kasnije arheolog, Hajnrih Šliman, krenuo je da pronađe Troju, Mikenu i druge gradove. Uložio je svoje ogromno bogatstvo i počev od 1870.godine vršio je arheološka iskopavanja. Kolonizacija Dorana i drugih plemena sa severa uništila je mikensku kulturu. Nastao je nov period: Homerovo ili herojsko doba (1150. – 500. g.p.n.e.). O ovom dobu postoje mnogobrojne legende, priče i mitovi. Krajem ovog perioda počelo se stvarati robovlasničko društvo. Organizovane su prve države – polisi. Ovo je period klasične kulture u Grčkoj(500. – 146. g.p.n.e.). 146.g.p.n.e. Rimljani su osvojili Grčku. Među mnogobrojnim državama – polisima isticale su se posebno Sparta, Atina, Korint, Teba. Centar duhovnog i kulturnog života Grčke postala je demokratska Atina. Svoj puni procvat doživela je u doba Perikla (499. – 429.g.p.n.e.), vođe demokrata. U njegovo vreme sagrađeni su spomenici među kojima je dominirao Akropolj sa izvanredno lepim hramovima i skulpturama, remek delima antičke umetnosti u Grčkoj. Na početku 5.v.p.n.e. počeli su grčko – persijski ratovi. Posle blistavih Grčkih pobeda kod Maratona, Termopila i ostrva Salamine, kada je trebalo zadati odlučujući udarac, izbio je peloponeski rat (431. – 404. g.p.n.e.). Sve države – polisi, podelili su se u dva tabora (Atina i Sparta). Atina je pretrpela poraz, a Sparta je postala prvorazredna sila u Grčkoj. Zatim je Teba slomila moć Sparte i olakšala makedonskom vladaru Filipu II da pokori sve male države – polise. 146.g.p.n.e. Rimljani osvajaju Grčku i podelom Rimskog carstva Grčka je pripala istočnom delu, Vizantiji. Posle propasti Vizantije 1453.godine, Grčka je došla pod vlast Turaka. 3.2.1830. Grčka je proglašena slobodnom i nezavisnom državom. Tradicionalno prijateljstvo između Srbije i Grčke potvrdilo se u balkanskim ratovima 1912. i 1913. Ovo je posebno došlo do izražaja za vreme I Svetskog rata, kada je Grčka prihvatila srpsku vojsku, koja se povukla iz Srbije i omogućila joj boravak na Krfu.